Najnoviji rezultati istraživanja ukazuju da se ispod Slatine  nalazi veliki geotermalni bazen.
U razdoblju od 10.svibnja  do 10. lipnja, 2011. godine, provedena su na širem području Grada Slatine magnetno-telurna mjerenja (MT-mjerenja) u cilju   dobivanja relevantnih podataka o rasprostranjenosti  geotermalnog fluida na dubinama do cca 5.000 metara.
Veliku pomoć u utvrđivanju statusa geotermalnog polja pružile su postojeće seizmičke karte, zatim mape s označenim rasjedima te raspoloživi podaci o bušotinama koje je napravila  tvrtka INA  60- 80-ih godina prošlog stoljeća.
Princip MT-mjerenja zasniva se na detektiranju promjena u Zemljinom magnetskom  polju  kojim se lociraju dubinske zone male otpornosti (velike vodljivosti) koje mogu ukazati na vrući fluid ili naknadne toplinske promjene.
Svaka MT-stanica sastoji se iz pet elektroda koje se postavljaju u zemlju, na dubinu cca 15-20 cm (mjeri se  električno polje), te tri coils-a (antene), od kojih su dvije zakopane horizontalno (25 cm) i jedna vertikalno– do dubine 1,5 m.
Mjerenje se vrši do 24 sata, s time da svaka stanica mora biti smještena na određenoj udaljenosti od struktura koje mogu interferirati s ovim mjerenjima, kao što su električni vodovi, ceste, položeni kablovi, naselja, antene i sl.
Izmjereni podaci  MT-stanice na nekoj lokaciji uspoređuju s referentnom stanicom koja se nalazi na cca 20 km udaljenosti od Slatine- pri čemu se isti filtriraju od različitih zvukova ili interferencija (frekvencijska zagađenja). Inače, ovim postupkom mogu se  prikupiti podaci o električno-magnetskom polju  koje se prostire do  dubine cca 40 km.
Istražno područje obuhvatilo je brdski dio Grada Slatine, oko jezera Javorica, zatim područje sjeverno od željezničke pruge, na potezu Bakić-Medinci-Novi Senkovac, te  područje Općine  čađavica, s ukupno 65 MT-mjerenja.

Dobiveni podaci bit će obrađeni posebnim  software-om, a zatim  cjelovito prezentirani od strane tvrtke EFLA.  Prvi rezultati uslijedit će početkom rujna, 2011. godine, nakon čega slijedi  priprema za izvedbu prvog probnog bušenja, krajem ove ili početkom 2012. god.
Međutim, već sada obrađeni podaci ukazuju da se ispod površine prostire deblji sloj glinenastog nepropusnog materijala, ispod kojega se nalazi veliko geotermalno područje koje se prostire sve do Mađarske, pri čemu se ne isključuje mogućnost da se Slatina nalazi u centru velikog podzemnog geotermalnog akvifera, s temperaturama do 200 C  (možda i više).
Ovime je po prvi puta znanstveno potvrđeno da se Slatina nalazi u najperspektivnijoj  zoni geotermalnog polja (Dravski rasjed) koje po svojim karakteristikama upućuje na velike temperaturne gradijente i  ogroman geotermalni potencijal.
U svakom slučaju slatinska geotermalna priča dobila je novu stranicu  čiji se nastavak očekuje s  nestrpljenjem, i to već krajem ove godine.

Pripremio: Matija Perkovac