Jučer je u Slatini održana svečana sjednica Udruge ratnih veterana Hrvatske: „Hrvatski domobran“, Ogranak Slatina povodom obilježavanja 25. obljetnice rada Udruge, 150. obljetnice domobranstva u Hrvatskoj i 74. obljetnice Krvavog Uskrsa u Slatini, kada su u noći s 4. na 5. travanj 1944. godine, četnici i partizani ubili 396 Hrvata na području Slatine.
Svečanost čiji je pokrovitelj Ministarstvo hrvatskih branitelja, a supokrovitelji Virovitičko-podravska županija, Grad Slatina i općine Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica i Voćin, započela je svetom misom u Crkvi sv. Josipa koju je u nazočnosti župnika Dragana Hrgića, predvodio župnik Nikola Jušić. Potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće ispred Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u Parku 136. slatinske brigade i ispred Križa mučenika na gradskom groblju.

Na početku svečane sjednice predsjednik slatinskog Ogranka, Ivan Levar pozdravio je nazočne goste: pomoćnika ministra hrvatskih branitelja Nenada Križića, predsjednika Županijske skupštine VPŽ Mirana Janečića i tajnika Ivana Horvata, privremenog pročelnika Stručne službe Grada Slatine Krunoslava Šaraboka, načelnike općina: Čađavica Mirka Rončevića, Mikleuš Milana Dundovića, Nova Bukovica Tomislava Bračuna i Voćin Predraga Filića, zatim potpredsjednika središnjice udruge „Hrvatski domobran“ Željka Tomića, zapovjednika 136. brigade HV Josipa Černija, hrvatskog povjesničara Josipa Jurčevića, predsjednika HVIDRA-e Virovitičko-podravske županije Matu Bubaša, predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnike ogranaka Udruge ratnih veterana Hrvatske:  „Hrvatski domobran“ iz Kutine, Našica, Orahovice, Osijeka, Đakova, Valpova i Virovitice, te ostale goste.

U svom se obraćanju predsjednik Levar osvrnuo na najbitnije aktivnosti Udruge u proteklih 25 godina rada, te se tom prigodom prisjetio prvog predsjednika i jednog od osnivača Udruge 1993. godine Dragutina Pelikana koja je tada brojila 716 članova, danas ih ima 111, od 20 do 91 godine starosti.
Iste godine podignut je Križ mučenika na slatinskom gradskom groblju. Izgrađena su spomen obilježja u Voćinu i Bakiću, a prošle je godine realiziran projekt izgradnje Spomen grobnice žrtvama Slatinskog Drenovca koju je posvetio požeški biskup monsinjor Antun Škvorčević. Ujedno je zahvalio svima koji su potpomogli realizaciju ovih projekata.

Kako bi svjedočanstva o 2. svjetskom i Domovinskom ratu na ovim prostorima ostavila neizbrisiv trag članovi slatinskog Ogranka napisali su nekoliko knjiga, „Slatina u vjetrovima povijesti“ Dragutina Pelikana, „Krvavi slatinski Uskrs“ Miroslava Gazde i „Spomenar hrvatskim žrtvama“ Mire Pelikan i Miroslava Gazde, koja je doživjela 1. i 2. izdanje te se uskoro očekuje i 3. budući je kroz istraživanja otkriven novi broj žrtava. Kroz rad udruge neizostavna su brojna hodočašća diljem Hrvatske i redovito svake godine hodočašće u Bleiburg.

„Mi zapravo nastojimo da se ime domobrana širi dalje da ostane na ovim prostorima ali i na području cijele Hrvatske i da prenesemo slavu domobrana, ne samo iz 2. svjetskog rata već od samih početaka, na nove generacije.“-rekao je Levar uz domobranski pozdrav „Za Hrvatsku uvijek“.

Potom je prikazan film o 136. brigadi koji je predstavio zapovjednik Josip Černi.
Čestitke slatinskom Ogranku na obljetnici i izvrsnim rezultatima u radu uz osvrt na doprinos hrvatskih domobrana u stvaranju Hrvatske države uputili su: potpredsjednik središnjice Udruge „Hrvatski domobran“  i ujedno predsjednik Ogranka Našice Željko Tomić, privremeni pročelnik Gradske Stručne službe Krunoslav Šarabok, predsjednik Županijske skupštine Miran Janečić i pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Nenad Križić, koji je predsjedniku Ivanu Levaru uručio veliku zastavu, dizajniranu upravo za Udrugu ratnih veterana Hrvatske: „Hrvatski domobran“, Ogranak Slatina.

Na kraju Skupštine predavanje o povijesti hrvatskog domobranstva od 1868. do danas održao je hrvatski povjesničar, suradnik Instituta državnih znanosti Ivo Pilar i profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu Josip Jurčević.

„Domobranstvo je iznimno važna vojna sastavnica hrvatske povijesti, nažalost premalo istražena, a počelo je 1868. godine kada je hrvatsko domobranstvo nastalo kao posebna sastavnica Austro-Ugarske vojske s time da je zapovjedni jezik bio hrvatski kao i znakovlje te je ta vojska trajala 50 godina do osnutka prve jugoslavenske države 1918. Hrvatsko Domobranstvo ponovno je obnovljeno u 2. svjetskom ratu 1941. i trajalo do ΄45. nakon čega se ponovno čekalo gotovo pola stoljeća da se uspostavi hrvatsko domobranstvo 1991. koje je većim dijelom proizašlo iz Narodne zaštite, te trajalo do kraja Domovinskog rata, a 2003. pravno ukinuto. Sada se pokreću inicijative da se ponovo uspostavi s obzirom na njegov povijesni, ali i društveni značaj. Na taj bi način hrvatsko domobranstvo moglo dati veliki doprinos prigodom velikih elementarnih nepogoda ili sigurnosne ugroze kao što je to činilo i do sada.“-rekao je Jurčević.(www.radioslatina.hr)

no images were found