Osnivačka Skupština Turističke zajednice grada Slatine na sjednici održanoj 25. studenog 1994. godine donijela je Odluku o osnivanju Turističke zajednice grada Slatine, a temeljem Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. Iste godine Turistička zajednica upisana je u Upisnik turističkih zajednica Hrvatske. Po osnivanju, od grada Slatine je na korištenje dobila prostor na Trgu svetog Josipa bb te zapošljava jednog djelatnika. Turistička zajednica ima predsjednika, kojega na prijedlog Gradskog poglavarstva bira Skupština zajednice, koja bira odnosno imenuje i članove Turističkog vijeća te Nadzornog odbora.
Djelatnost Turističke zajednice obuhvaća:
– poticanje, očuvanje, unapređivanje i promicanje svih postojećih turističkih potencijala
– poticanje, unapređivanje i promicanje izvornih vrijednosti grada Slatine
– poticanje, koordinacija i organiziranje kulturnih, umjetničkih, športskih, gospodarskih i drugih priredaba koje pridonose obogaćivanju turističke ponude grada
– poticanje zaštite, održavanja i obnove kulturno povijesnih spomenika i drugih materijalnih dobara od interesa za turizam i njihovo uključivanje u turističku ponudu
– prikupljanje i obrada podataka o turističkom prometu
– organiziranje nastupa na sajmovima i odnosi s javnošću
– izrada izvješća i analiza
– poticanje i organiziranje akcije u cilju očuvanja turističkog prostora, unapređivanje turističkog okružja i zaštite čovjekova okoliša…
Turizam
Grad Slatina nema velike jednostrane turističke atrakcije koje bi prenaglašeno davale pečat turističkom proizvodu. On jednostavno ima sitne turističke aktivnosti i atrakcije od kojih se može ispreplesti privlačan, zanimljiv ali i prepoznatljiv turistički proizvod.
Pokušat ćemo skrenuti pozornost na turističke potencijale od kojih neki još nisu privedeni turističkom korištenju, no tako vjerno svojom ljepotom ocrtavaju i svu ljepotu Slatine i njezine okolice.
Krećući se prostranom ravnicom, susrećući različite ekosisteme, tok rijeke Drave, obronke Papuka stvaraju se osnovno obrisi jedne opće slike šireg gradskog područja Slatine koje se može upotpuniti nizom detalja. Dakle, ovo je prostor bogatih netaknutih šuma, lovnih i ribolovnih područja, vinovom lozom bogatih brežuljaka.
Lovni turizam
Na području grada Slatine postoji pet lovišta kojima gospodari pet lovnih udruga, koje osiguravaju cjelovit doživljaj usluga vezanih uz lov, prihvat lovaca, njihov smještaj kao i smještaj lovačkih pasa, pratnju lovnika u lovištu te odgovarajuću prehranu. Sva se lovišta nalaze u ambijentu izuzetnih prirodnih ljepota. Od visoke divljači izdvajaju se jelen (kapitalni primjerci), srnjak, divlja svinja, a od niske fazan i zec. Bogatim fondom divljači ova se lovišta svrstavaju među najbogatije u Hrvatskoj.
Ribolov
Uz Dravu koja svojim tokom oplakuje područje grada Slatine, umjetne ribolovne vode (Bajer i Bakić) postaju glavna okupljališta zaljubljenika u ribolov. Na području grada Slatine djeluje više ribolovnih udruga, a neke od njih u svojim godišnjim aktivnostima uz ribolovni turizam i natjecanja u ribolovu, organiziraju i natjecanja u spravljanju «fiš-paprikaša» (fišijada).
Športsko – rekreacijski centar akumulacija JAVORICA
Športsko – rekreacijski centar akumulacija JAVORICA, jedan je od turističkih i športsko- rekreacijskih kapaciteta namjenjenih izletnicima i turistima. Akumulacija Javorica nalazi se na cca 300 m od državne ceste za Voćin i Pleternicu, na izlazu iz Slatine, a uz cestu prema naselju Ivanbrijeg.
Prostor uz akumulacijsko jezero zamišljen je kao prostor za odmor i rekreaciju, sa slijedećim sadržajima:
ribički dio, kupalište i sunčalište, športski kompleks (nogomet, rukomet, košarka, odbojka na pijesku, boćalište i dr.), dječije igralište, trim staza, ugostiteljski sadržaji, hotel s bungalovima, prostor za parkiranje vozila, šetnica i interne ceste te vikend turističko naselje.
Posebnu privlačnost ovom prostoru daje blizina slatinskog skijališta s vučnicom, do koje vodi nekoliko pješačkih staza od jezera kroz šumski predio do druge strane brda. Također, u blizini je smješten i konjički klub s programom terapijskog jahanja te uređeno slatinsko izletište Bunarić.
Bogatsvo prirode
Nekada se nije smatrao bogatim onaj tko u kući nije imao vina. Pitomi obronci Papuka kao da su postavljeni tradiciji na ruku i upozoravaju da baš ovdje marljive ruke ljudi mogu vinovu lozu uzgojiti i njezine plodove prilagoditi bogatstvu mirisa, okusa i ljepote dobrih vina. Vođeni tim idejama, upravo se krenulo u osnivanje vinskih cesta, te turističkim oživljavanjem vinorodnih područja ovoga kraja. Spoj tradicije, kvalitete i enološkog doživljaja poveznica su i preduvjet uspjeha u ovoj turističkoj grani. Bogatstvo su i putevi, ceste, pruge… treba samo doći i ostati.
Tradicija
Tradicija priča svoju priču. Vrijeme radnje je 1885. godina, a glavni protagonist kneževska obitelj Schaumburg Lippe, koja u Slatini u to vrijeme osniva prvu tvornicu šampanjca, a već 1891. godine na Gospodarsko šumarskoj izložbi u Zagrebu dobivaju počasnu diplomu i veliku kolajnu za domaći šampanjac i plemenito vino. Impozantni podrum iz toga doba još uvijek postoji u svom izvornom obliku u centru grada Slatine, a kao svjedok svih događanja je pročelje drvene bačve iz 1885. godine koje se čuva u Zavičajnom muzeju grada Slatine. Tradicija dobrih slatinskih vina i dalje se nastavlja. Graševina i Frankovka postali su dio obilježja ovog prostora.
Jedno od specifičnih obilježja je i park u gradu Slatini s mamutovcem kao pojedinačnim hortikulturalnim spomenikom, a njegova priča seže još u daleku 1807. godinu, a veže se uz imanje grofova Draškovića. Ovaj zaista rijedak primjerak jedinstven je na ovim prostorima te je zaštićen spomenik prirode.
U središtu grada Slatine dominira sakralni spomenik, neogotička Župna crkva svetog Josipa s početka 20. stoljeća.
Manifestacije
Turističke manifestacije ovoga kraja su brojne i većina ih prerasta gradske okvire te postaje dio šire turističke ponude slatinskog kraja.
Slatinske poklade se održavaju u veljači i okupe veliki broj maska osnovnoškolaca, srednjoškolaca i građana grada Slatine kao i njihovih gostiju. Spaljuje se fašnik, a povorke raznovrsnih maska taj dan okupiraju naš grad.
Slatinska smotra folklora održava se zadnju nedjelju u mjesecu travnju. Nudi slatinčanima bogatstvo i sjaj narodnih nošnja, pjesama, plesova, tradicije i baštine. Originalnost, autohtonost, očuvanost narodnih nošnja i kompletnost prikaza, oživljavaju uspomene davnih dana. I Ministarstvo kulture svojim sufinanciranjem prepoznalo je vrijednost ove manifestacije.
Matkanje
Matkanje je priredba kojom se predstavlja tradicionalni sladojevački narodni običaj što se redovito održava na Bijelu nedjelju (Mladi Uskrs). Prikazuje rijedak običaj Matkanja (sklapanja prijateljstva- posestrimstva- matke) i dječjih svatova koji se u Sladojevcima njeguje više od 200 godina.
Slatinsko ljeto
Slatinsko ljeto nedjeljom, već je dio kulturno-zabavne tradicije našeg grada. Tijekom ljetnih mjeseci (lipanj, srpanj, kolovoz) donosi mnoštvo programa za djecu, mlade i odrasle pridonoseći tako stvaranju Slatine kao urbanog središta. Igra se ulična košarka, organiziraju manifestacije poput izložbe starih automobila, gostovanja mađioničara za djecu, modnih revija, nastupa dječijih kazališta te različitih izvođača zabavne jazz, rock te domaće narodne glazbe. Splet je to manifestacija koje povezane nedjeljama popunjavaju ljeto u Slatini.
Dani Milka Kelemena
Središnji godišnji kulturni događaj posvećen je glazbenom opusu uglednog hrvatskog skladatelja s međunarodnom reputacijom Milka Kelemena. Međunarodni multimedijalni festival Dani Milka Kelemena redovito u listopadu, okuplja renomirane svjetske umjetnike. Svojim bogatim sadržajem i kvalitetom izvedbe privlači brojne posjetitelje i nadilazi granice Hrvatske. Održava se od 1994. godine.
Slatinske jeseni
Slatinske jeseni pokazuju sve običaje berbenih svečanosti, ubiranja plodova i svih onih aktivnosti koje se provode u jesen. Događaju se u mjesecu listopadu i tako vjerno ocrtavaju sav godišnji trud vrijednih ruku naših sugrađana i gostiju. Na ovoj manifestaciji mogu se probati dobre domaće rakije, vina, med i proizvodi od meda, slastice i kolači, pripremljena zimnica, voće…