U suradnji s tvrtkom Slatina kom i Gradskom razvojnom agencijom Slatine, Grad Slatina započeo je program edukacije građanstva iz područja održivog gospodarenja otpada.
U sklopu ove kampanje na lokalnim portalima objavljuju se članci s informacijama, savjetima i raznim zanimljivostima, a za jesen su planirane aktivnosti koje bi u spomenuti program uključile i učenike osnovnih i srednjih škola, kao i vrtićarce kako bi se svijest gospodarenja otpadom potaknula od najranije dobi.

KOMPOSTIRANJE

Kompostiranje je zatvoreni krug suradnje čovjeka i okoliša u kojemu svi profitiraju.

• Kompostiranje je proces reciklaže biootpada kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.

Biootpad čini čak 40% ukupnog kućnog otpada.

Kompostiranjem rješavamo problem organskih otpadaka iz kuhinje i vrta. Ako smanjimo količinu komunalnog otpada koji odlažemo u zelene kante, smanjujemo i račune za odvoz smeća, a u isto vrijeme kompostiranjem dobivamo kvalitetno besplatno organsko gnojivo kojim ćemo obogatiti zemlju u vrtu ili travnjaku. Tako obogaćena zemlja moćno će ojačati biljke koje će zbog toga biti otpornije na štetnike i bolesti. Hrana uzgojena bez upotrebe kemijskih sredstava ima bolju kakvoću i nema štetnih utjecaja na zdravlje ljudi.

Savjeti za kompostiranje

Za kompostiranje je potreban spremnik za kompostiranje – komposter, koji može biti drveni, žičani ili plastični, a kompostirati se može i bez kompostera, odnosno na tlu u dijelu vrta predviđenom za odlaganje biootpada.

Komposter možemo napraviti sami od starih paleta, letava, žice ili plastičnih kanti ili buradi. Ako koristimo plastične spremnike, potrebno je na njima napraviti rupe za drenažu. Komposter nema dno, nego se polaže na zemljanu podlogu kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu (ne smije biti na nepropusnoj podlozi, npr. betonu ili drvu). Na taj način također osiguravamo otjecanje suvišne vode i prozračnost hrpe.

Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnih mirisa.

Za kompostiranje odabiremo polusjenovito mjesto u dvorištu, po mogućnosti u blizini vrta.  Na dno kompostera posložimo neusitnjene grančice zbog osiguravanja protočnosti zraka, a potom lišće, sijeno ili drvenasti usitnjeni materijal (piljevinu) i prekrijemo tankim slojem zemlje ili komposta. Na to odlažemo prethodno usitnjeni kuhinjski otpad i kompostiranje je počelo!
Svaki sloj kuhinjskog otpada potrebno je pokriti slojem lišća, sijena, usitnjenih grančica, zemlje ili kompostom, što će pospješiti proces razgradnje.

Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja jesu zrak, vlaga i toplina. Preporučljivo je povremeno prevrtati smjesu, kako bismo joj osigurali dovoljnu količinu kisika koji potiče razgradnju našeg kuhinjskog otpada. Ako je kompost previše vlažan trebamo omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog komposta kao što su novine ili piljevina. Ako je kompost previše suh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koji će mu nadoknaditi nedostatak vode.

Nakon 6 mjeseci do godine dana iz organskog otpada nastat će prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost.
Dobar kompost nema neugodan miris truljenja već više podsjeća na miris vlažne zemlje u šumi. Zreo kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu ne prepoznajemo početni biomaterijal.

ZAKLJUČAK: Ako sada počnemo s kompostiranjem, već u proljeće možemo oplemeniti svoj vrt kompostom koji smo sami proizveli!
(www.radioslatina.hr)

ŠTO SE MOŽE KOMPOSTIRATI?

Ostaci kora voća i povrća

Ljuske od jaja

Talog kave i čaja

Uvenulo cvijeće

Lišće

Slama, sijeno i piljevina

Usitnjeno suho granje i lišće

Ostaci kod orezivanja voćaka i vinove loze

Pokošena trava, korov i ostaci biljaka iz vrta

ŠTO SE NE MOŽE KOMPOSTIRATI?

Kosti, meso, masnoće, izmet

Pepeo od ugljena

Novinski papir i časopisi u boji

Plastika, metal, staklo

Lijekovi

Papirnate pelene

Korov alergena, lišće oraha

Lakirano drvo

Biootpad zagađen naftom, benzinom, uljnim i zaštitnim bojama i pesticidima