Knjigu Miroslava Gazde Krvavi slatinski Uskrs sinoć su u Hrvatskom domu predstavili Ivan Levar i autor Miroslav Gazda, a recenziju dr. Josipa Jurčevića pročitala je Zorica Varga. Govoreći o događanjima početkom travnja 1944. godine, Levar je rekao da se o tome u Slatini sve do osamostaljenja Hrvatske nije smjelo govoriti, a tema je postala aktualna osnivanjem udruge Hrvatski domobran 1993. godine.
Miroslav Gazda istraživao je ratna događanja i knjigom Krvavi slatinski Uskrs završava ciklus knjiga o 2. svjetskom ratu na području Slatine i okolice. Autor Gazda rekao je da je knjiga podijeljena u 14 zasebnih cjelina, tematski usmjerenih ka središtu sadržaja knjige, a to je napad partizanskih jedinica na uporište Slatina.
Prikazane su posada obrambenih snaga u Slatini, obrambenih objekata i fortifikacija, svjedočenja preživjelih bojovnika, o ratnim žestinama i zločinima, operativni izvještaji o napadu i obrani te poimenični popis stradalih vojnika i civila 4. i 5. travnja 1944. U knjizi su prvi puta skupno, ali poimenično navedeni pripadnici hrvatskih oružanih snaga – Ustaške vojnice, Hrvatskog domobranstva, Hrvatskog oružništva, njemačke policije SS-a, njemačke narodnosne skupine ES-a, domobranskih legionara i civila, kao i njihove životne sudbine u tom periodu. – 6. travnja, nakon dvodnevnih najezda i prodora u Slatinu, nakon pljačke i zločina, partizani napuštaju grad.
Pridošla oružana pomoć Hrvatske vojske i preživjeli mještani zatekli su jeziv prizor nakon odlaska barbara. Toga dana u Slatini pronađeno je 396 leševa, krvavih i obnaženih, 229 pokojnika prepoznale su obitelji i njihovi prijatelji i sahranili ih u obiteljske grobove, a ostalih 167 neprepoznatih sahranjeno je skupno u dva dugačka rova na ulazu u slatinsko groblje.
Bili su to većinom hrvatski bojovnici iz drugih krajeva Hrvatske, koji su položili svoje živote na oltar domovine Hrvatske u Podravskoj Slatini. Njihovih grobova više nema. Ostale su samo skromne naznake da su postojali hrabrio i dični hrvatski muži u tim olovnim vremenima. Slatinski komunisti po završetku rata uklonili su sve oznake zajedničkog ukopa i posadili borove, a mještanima Slatine strogo zabranili bilo kakav pijetet i obilježavanje toga mjesta, i zaprijetili po cijenu života, rekao je na predstavljanju svoje knjige Miroslav Gazda. (www.radioslatina.hr)