Povodom obljetnice osnivanja 100 godina Crvenog križa grada Slatine u župnoj crkvi sv. Josipa u Slatini održana je sv. Misa za sve pomagače, volontere i djelatnike Crvenog križa Slatina koji su doprinijeli njegovom radu u razdoblju od 1914. do 2014. godine. Osnivač Crvenog križa bio je kraljevski šumarski nadzornik Rudolf Kolibaš koji je ujedno bio i inicijator gradnje slatinske župne crkve sv. Josipa koja je posvećena 1913. godine.

Crveni križ Slatina osnovan je konstituirajućom skupštinom 20.8.1914. Prva predsjednica podružnice CK Slatina bila je Dragica ZBIERZCHOWSKY, supruga liječnika i narodnog zastupnika, prvi potpredsjednik bio je veletrgovac Hugo DEUTCSH, prvi tajnik bio je osnivač Rudolf KOLIBAŠ i prvi blagajnik bio je Fridrich HERMANN, knjigovođa Slatinske štedionice

Prilikom samog osnutka Crvenog križa Slatina, djelovanje podružnice Crvenog križa Slatina sastojalo se od četiri dijela rada. Crveni križ Slatina započeo je svoj rad djelovanjem na način prikupljanja sredstva iz članarina kroz koju se financiralo zbrinjavanje ratnih ranjenika koji su se vlakovima vraćali s balkanskog bojišta.

Drugi dio rada podružnice sastojao se od okrjepe ratnih ranjenika koji su prolazeći vlakom kroz Slatinu morali čekati na spojne vlakove ili čak noćiti. U tu svrhu ustrojen je u Crvenom križu poseban odbor od uglednih gospođa koje su vodile brigu od uređenju i posebne kuhinje u kojoj su pripremale topla jela i pića, često od namirnica koje su same donijele iz svojih domova. Do kraja prosinca iste godine okrjepu je dobilo 1.200 ranjenika. Isti odbor gospođa unajmio je i jednu veću sobu sa sedam ležajeva u kojoj se moglo prenoćiti. Svi ranjenici koji su se zatekli u Slatini od 24. do 31. Prosinca (njih oko 60), uz božićno drvce nagrađeni su još i posebnim darovima, te obiljem cigara i duhana.

Nakon toga započelo je prikupljanje vune uz pripomoć Kotarske oblasti u Slatini i područnih upravnih općina, Od kupljenih 70 kg vune izrađena je topla odjeća za vojnike na ratištu, a posebno su se u tome istakao poseban odbor gospođa iz trgovišta u Voćinu, te mjesne učiteljice. Dodatno je izrađena i prikupljena topla odjeća koja je poslana u 5 različitih hrvatskih ratnih postrojbi u Osijeku, Sisku i Zagrebu. Četvrti rad podružnice bio je prijavljivanje bolničarki i bolničara koji bi dragovoljno njegovali ratne ranjenike, bilo na ratištu, bilo u bolnici. Ukupan je 19 bolničarki i 8 bolničara prošli edukaciju o pružanju prve pomoći i njezi ranjenika, a istu je izvršio kotarski liječnik Milan dr. Ferić. Sukladno tome su trebali biti pozivani na pomaganje ranjenicima na ratištu ili u bolnici. (vj)