Zbog spajanja vodouslužnih područja tužbu Ustavnom sudu podnijeli su brojni gradovi i općine diljem Hrvatske te ga „zatrpali“ tužbama protiv odluke Vlade da drastično sreže broj vodoopskrbnih poduzeća.

Epilog je to sastanka održanog 25. veljače ove godine u Jaski na kojemu se na inicijativu gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela okupilo čak 25 gradonačelnika i načelnika. Na sastanku kojemu je između ostalih prisustvovao i gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić, raspravljalo se o nepravednom spajanju vodouslužnih područja koje provodi Vlada RH. Gradonačelnici i načelnici tom su prigodom istaknuli bojazan da će spomenuti zakon i iz njega proistekla Uredba o uslužnim područjima u konačnici značiti lošiju opskrbu i višu cijenu vode za građane na njihovom području.

Pokazalo se da se protiv ove uredbe bune i neki HDZ-ovi lokalni čelnici što govori o konstruktivnoj i po mnogo čemu opravdanoj i utemeljenoj borbi za prava građana koja su narušena donošenjem politički obojene Uredbe. Njome je Vlada predvidjela prijenos imovine gradova i općina na veća vodoopskrbna poduzeća u okviru čega bi oni mogli izgubiti utjecaj na vodoopskrbu na svojim područjima, i to bez ikakve naknade. Na provedbi prava vlasništva temelje se i zahtjevi lokalnih čelnika Ustavnom sudu od kojega traže i da se do konačne odluke privremeno obustave pripajanja koja bi se trebala dogoditi do 8. srpnja 2022.

Podsjetimo, spomenutom Vladinom Uredbom o uslužnim područjima koja je stupila na snagu s prvim danima ove godine, umjesto dosadašnjih 190 isporučitelja vodnih usluga, uspostavit će se 41 uslužno područje s jednim isporučiteljem, odnosno skoro 5 puta manje.

Na tu su temu gradonačelnik Denis Ostrošić i njegov zamjenik Ilija Nikolić 28. ožujka razgovarali s Damirom Marenićem, direktorom tvrtke „Virkom“ d.o.o. Virovitica koja bi prema spomenutoj Uredbi trebala preuzeti vodoopskrbni sustav kojim na području grada Slatine upravlja tvrtka „Komrad“ d.o.o. Slatina, a koja bi time bila ugašena.

 „Da se povijest ponavlja“ i da se građanima mnogih JLS-a nameće još jedna u nizu političkih centralizacija s kojom se oni neće tek tako pomiriti, svjedoče  reakcija i apel Građanske inicijative koji su stigli početkom godine na adresu slatinske Gradske uprave, a u kojima se Grad Slatina poziva da se i on tužbom pridruži gradovima ujedinjenima protiv odluke Vlade o spajanju vodoopskrbnih poduzeća.

U svom dopisu Građanska inicijativa ističe kako su građani Slatine samodoprinosom, izglasanim na referendumu, financirali izgradnju komunalne infrastrukture, vodovoda i kanalizacije, a sada se građane ne pita prilikom oduzimanja spomenute imovine što su potkrijepili priloženom dokumentacijom o spomenutim ulaganjima građana iz 1983. i 1985.,  a priložene su i informacije s referenduma 10. siječnja 1988. godine o pozivu Slatinčanima da podrže prijedlog o uvođenju mjesnog samodoprinosa 1988. -1993. godine. Tada je to bio izuzetno značajan doprinos daljnjem razvoju Slatine i „nov krupan korak ka željenoj ljepšoj i ljudskijoj budućnosti“.

Naime, Mjesna zajednica Podravska Slatina početkom 1983. godine uvela je samodoprinos za izgradnju osnovne vodovodne i kanalizacijske mreže u gradu Podravska Slatina u sklopu kojega su po 2 posto iz svojih primanja izdvajali zaposleni radnici, umirovljenici, samostalni privrednici i poljoprivrednici, dok je iz čistog dohotka privrede izdvajano 0,462 posto. 

Podsjetimo: sedamdesetih godina prošlog stoljeća sredstvima mjesnog samodoprinosa izgrađeni su zgrada nove srednje škole i gradska mrtvačnica, zatim oko 6 km od ukupno 13 km vodovodne mreže s crpnom stanicom u Medincima i vodospremom u Podravskoj Slatini te 15-ak kilometara kanalizacijske mreže.

Novim referendumom (1988. -1993.) i izglasavanjem uvođenja mjesnog samodoprinosa građani su ponovno izrazili svoju solidarnost, svoj smisao za zajedništvo i svijest o pripadnosti gradu u kojemu žive, te su tako tih osamdesetih i devedesetih godina omogućili izgradnju još novih kilometara vodovodne i kanalizacijske mreže pod sloganom „Grad bez kanalizacije je grad bez budućnosti – nastavimo započeto!“

Mjesnim samodoprinosom građani su pomogli i izgradnju nove zgrade osnovne škole u Slatini pod sloganom „Stara škola nema budućnost – gradimo novu!“

Činjenica je da je danas svim osnovnim i srednjim školama u našoj županiji (osim virovitičkim!) osnivač Virovitičko-podravska županija te da je od pet postojećih škola (tri osnovne i dvije srednje) Grad Slatina ostao osnivačem samo Glazbenoj školi Milka Kelemena.

Ovom  novom i ozakonjenom Uredbom Slatini i „Komradu“ d.o.o. kao lokalnom javnom vodnom isporučitelju nameće se obveza integracije odnosno pripajanja najvećem JIVU na uslužnom području 5.

    Članak 7.

(1) Uslužno područje 5 obuhvaća sve gradove i općine u Virovitičko-podravskoj županiji.

(2) Uslužno područje 5 obuhvaća i Općinu Podravska Moslavina u Osječko-baranjskoj županiji.

(3) Uslužno područje 5 obuhvaća i naselja Velika Babina Gora i Mala Babina Gora iz Općine Đulovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

(4) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 5 je Virkom d.o.o., Virovitica.

 Kriteriji za odabir preuzimatelja:           

• poslovni udjeli odnosno dionice u društvu preuzimatelju određuju se prema stanju kapitala i rezervi na dan 31. prosinca 2018.
• u postupak pripajanja ulazi se s brojem zaposlenika na dan 31. prosinca 2018.
• rok za pripajanje 6 mjeseci od stupanja na snagu Uredbe o uslužnim područjima
• postupna uspostava (u pravilu) jedinstvene cijene na uslužnom području

U ukupnom budućem temeljnom kapitalu „Virkoma d.o.o.“ Grad Slatina trebao bi sudjelovati sa svega 20,12% udjela, „Komrad“ d.o.o. će se kao dosadašnja tvrtka ukinuti što će u konačnici zasigurno značiti lošiju opskrbu i višu cijenu vode za građane nakon usklađenja.

„Dakle, Vlada je ovim procesom, a on je započeo neuspjelom reformom još 2014. godine, predvidjela prijenos imovine gradova i općina na veća vodoopskrbna poduzeća i to bez ikakve naknade tako da upravo na povredi prava vlasništva temeljimo tužbu koju smo podnijeli Ustavnom sudu, a čime tražimo privremeno obustavljanje pripajanja koje bi se trebalo dogoditi 8. srpnja i tako stajemo uz svoje građane i inicijativu kojom želimo i dalje posredstvom „domaće“ tvrtke, u svojoj lokalnoj zajednici, gospodariti vodoopskrbnim sustavom na slatinskom području“, obrazložio je gradonačelnik Denis Ostrošić i  naglasio da je ovdje riječ o infrastrukturi koju su građani platili te bi zbog toga morali zadržati utjecaj na vodoopskrbu u svojim gradovima, a ne da se, kao što novi zakon nalaže, njihova vodoopskrba prepusti na upravljanje nekome drugome jednim potpisom gradonačelnika.
(www.radioslatina.hr)