Danas je u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu održana komemorativna sjednica u spomen na akademika Viktora Žmegača kojoj je nazočio i gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić.

Komemorativna sjednica bila je posvećena životu i djelu što ga je za sobom ostavio akademik Viktor Žmegač, rođeni Slatinčanin.  

O životu i djelu akademika Žmegača govorili su tajnica Razreda za književnost akademkinja Dubravka Oraić Tolić, akademik Boris Senker i prof. dr. sc. Svjetlan Lacko Vidulić.

Akademik Viktor Žmegač, istaknuti hrvatski germanist svjetskog glasa, povjesničar književnosti i muzikolog, rodio se 21. ožujka 1929. u Slatini, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Virovitici i Osijeku. Studij germanistike i jugoslavistike završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1954., a germanistiku i muzikologiju studirao je u Göttingenu 1952/53. i 1955/56.
Doktorat znanosti stekao je 1959. s temom Die Musik im Schaffen Thomas Manns (Glazba u djelu Thomasa Manna) na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je predavao njemačku književnost od 1957. pa sve do umirovljenja 1999., od 1971. kao redoviti profesor. Od 1974. do 1999. bio je predstojnik Katedre za njemačku književnost. Povremeno je kao profesor gostovao na stranim sveučilištima. Od 2002. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2012. bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost, a od 1992. dopisni član u Razredu za filološke znanosti.

Bio je i inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europea u Londonu. Od 1985. do 2005. bio glavni je urednik časopisa Umjetnost riječi, a bio je i član savjeta inozemnih časopisa Germanistik i Text und Kontext.

Međunarodni ugled stekao je kao germanist pišući na hrvatskom i njemačkom jeziku.

Krunom Žmegačevog književnopovijesnog proučavanja smatra se knjiga Povijesna poetika romana, treće, prošireno hrvatsko izdanje knjige objavljene 1990. na njemačkom (Matica hrvatska, 2004), a kapitalnim ostvarenjem kasne faze njegova djelovanja kulturološko remek-djelo Od Bacha do Bauhasa (Matica hrvatska, 2006.), jedinstvena povijest njemačke kulture, književnosti, glazbe, slikarstva, filma i znanosti, od početaka do danas.

Za svoje djelovanje akademik Viktor Žmegač dobio je brojna priznanja i odlikovanja, među kojima se ističu Herderova nagrada 1993., Državna nagrada za znanost za životno djelo 2000., Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 2004., Inina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu 2005, a odlikovan je i Velikim križem za zasluge Savezne Republike Njemačke 1988.

Viktor Žmegač bio je i počasni građanin svoje rodne Slatine, a Povelju počasnog građanina Grada Slatine, kao i ključ Grada Slatine, koje mu je dodijelio Grad Slatina prema Odluci Gradskog vijeća 2017. godine, slatinski je gradonačelnik Denis Ostrošić uručio je dvije godine kasnije Andreju Žmegaču i Aleksandri Žmegač Horvat prilikom posjeta Slatini, a povratkom u Zagreb ovom su nagradom iznimno razveselili svoga oca.

Akademik Žmegač svojoj je Slatini kroz donaciju obitelji Žmegač u nasljeđe ostavio dio svoje privatne knjižnice, odličja i osobne predmete među kojima su pisaći stol, pisaći stroj, pijanino…, a čuvar njegovog „blaga“ postao je Zavičajni muzej Slatina.

„U Slatinu više nisam navraćao, ali u isti mah mogu reći ja sam u Slatini svaki dan.“ – riječi su Viktora Žmegača koji će ovom donacijom u Slatini ostati zauvijek.

Akademik Viktor Žmegač umro je u Zagrebu 20. srpnja 2022.

(mf, HAZU, Grad Slatina)