Jučer je u organizaciji Udruge ratnih veterana Slatina „Hrvatski domobran“ održana komemorativna svečanost povodom obilježavanja 75. obljetnice Krvavog slatinskog Uskrsa, kada je u noći s 4. na 5. travnja 1944. godine, zvjerski ubijeno 396 Hrvata na području Slatine.
Svečanost je započela polaganjem vijenaca i zapaljenih lampiona ispred Križa mučenika na Gradskom groblju u Slatini koje su položili: u ime Virovitičko-podravske županije dožupan Darko Žužak, u ime Grada Slatine gradonačelnik Denis Ostrošić, zatim izaslanstva: Udruge Hrvatski Domobran Slatina na čelu s predsjednikom Ivanom Levarom, Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osječko-baranjske županije te braniteljskih udruga sa slatinskog područja.
Nakon molitve koju je predvodio župnik Župe bl. Ivana Merza Slatina vlč. Nikola Jušić, Mira Pelikan se prisjetila svih žrtava koje su izgubile svoje živote tog krvavog Uskrsa 1944., a osobito onih 167 kojima se nije znalo ime te su pokopani u zajedničku grobnicu na ulazu u slatinsko groblje, a kako se stjecajem okolnosti i tim grobovima zametnuo trag, Udruga Hrvatski domobran Slatina odmah po osnivanju inicirala je gradnju Križa mučenika na spomen svim poginulim i ubijenim domoljubima II. svjetskog i Domovinskog rata, jer, kako je rekla, nisu mrtvi oni koji su umrli, nego oni koji su zaboravljeni.

Potom je u Crkvi sv. Josipa vlč. Dragan Hrgić služio svetu misu zadušnicu za sve poginule i mučki ubijene hrvatske vojnike i civile u tom nemilom događaju.

Komemorativni skup održan je u Hrvatskom domu gdje je predsjednik slatinske Udruge Hrvatski domobran Ivan Levar pozdravio nazočne goste među kojima predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata: HVIDR-e Slatina, Veterana vojne policije VPŽ, HBL-PTSP-a Nova Bukovica, Udruge maratonaca VPŽ Glasnici istine, Hrvatskog časničkog zbora grada Slatine i Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Slatina, zatim predstavnike Udruge Hrvatski domobran Orahovica, Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osječko-baranjske županije, Hrvatskog obrambenog zdruga Đakovo, te ostale goste.

U svom se obraćanju predsjednik Levar osvrnuo na najbitnije aktivnosti Udruge, koja je danas registrirana kao samostalna udruga s pravnom osobnošću te kao takva službeno djeluje od 31. siječnja ove godine.
Kakao bi tijekom 2019. godine ostvarili što bogatiji program za svoje članove kojih je trenutno 111, od kojih je 22 učlanjeno u prošloj godini, Udruga je prema Gradu Slatini i okolnim općinama nominirala nekoliko programa putem kojih će se osigurati sredstva za ispunjenje ovogodišnjeg plana rada.
– Najmlađi član udruge je 97.-mo, a najstariji 27.-mo godište, tako da nas je u udruzi od 22 do 92 godine starosti, i to je baš lijepo da nam se pridružuju i mladi, na čijem ćemo učlanjivanju poraditi u narednom razdoblju. Sve se više okupljamo i družimo što je mladima zanimljivo, a mi ćemo im pokušati pružiti što više sadržaja, – istaknuo je Levar te najavio već u sljedeću subotu 14. travnja izlet u Beč, a krajem rujna još jedan kada će putevima gradova Heroja posjetiti i Krašić.
Uz komemorativnu svečanost povodom Krvavog slatinskog Uskrsa kao jedan od najvažnijih programa je organizacija odlaska na komemoraciju 18. svibnja ove godine u Bleiburg, a krajem godine, 10. prosinca planira se odlazak na hodočašće u Zagreb povodom 20. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
U planu je i odlazak na hodočašća u Vukovar i Voćin, a članovi udruge nastavit će i u ovoj godini svoje redovite odlaske na komemoracije u Slatinski Drenovac, Našice i Bukovu kod Suhopolja, te prisustvovati na obilježavanju svih obljetnica na slatinskom području, osobito onih iz Domovinskog rata, te je i ovom prigodom predsjednik Hrvatskih domobrana Ivan Levar istaknuo izuzetnu suradnju s braniteljskim i stradalničkim udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, te im se zahvalio na potpori.

Kako bi svjedočanstva o 2. Svjetskom ratu na ovim prostorima ostavila neizbrisiv trag Miroslav Gazda napisao je knjigu, „Krvavi slatinski Uskrs“, a sažetcima iz svog rukopisa evocirao je uspomene na ovoj tužnoj obljetnici te ukratko oslikao tadašnje društveno stanje u Slatini i užoj okolici, napad na hrvatsku Suverenost, pripremu obrane i brojne žrtve.

– U to vrijeme rata ginulo se na svim bojištima, a na žalost tako je bilo i u Slatini.
Napad je počeo 4. travnja u  4 sata i 30 minuta, a borbe su trajale sve do 5. travnja u 18 sati kada se obrana s dijelom civila, mještana Slatine povukla u pravcu Medinci-Čađavica-Donji Miholjac.
Nakon borbi 5. travnja cijelu noć i na Uskrs 6. travnja cijeli dan trajao je „krvavi pir“ u kojemu se pljačkalo i hapsilo civilno stanovništvo, a nad zarobljenim hrvatskim vojnicima i ranjenicima vršena su zvjerstva i ubojstva.
U tom napadu na Slatinu 1944. godine poginulo je 396 osoba od kojih je za njih 167 identitet i danas nepoznat. Narednih dana iz Slatine u Slatinski je Drenovac odvedeno oko 200 civila i to uglavnom bogatijih Slatinčana, a većini je izvršena zapljena sve imovine i ti se ljudi nisu vratili u Slatinu. Isto tako u toj borbi za Slatinu zarobljeno je 72 branitelja koji se također nikada nisu vratili, a prema izjavama svjedoka pobijeni su na mjestu današnje deponije otpada na putu prema Radosavcima, a kada govorimo o tom događaju ne možemo zaboraviti da su u Drenovcu pogubljeni i svećenici iz Slatine, Orahovice i Voćina, – prisjetio se Miroslav Gazda, te naglasio – Iako davno nestali, živjet će njihov zalog toliko dugo, dok su u našem sječanju.
(www.radioslatina.hr)