Gradonačelnik.hr ponovno je objavio niz zanimljivosti, dobrih vijesti i primjera dobrih praksi iz hrvatskih gradova.

Ovoga puta istražili su informacije koji gradovi najviše iz proračuna ulažu u zaštitu okoliša.

Među njima je i Grad Slatina koji se našao pri vrhu ljestvice.

ANALIZA PODATAKA FINE O IZVRŠENJU PRORAČUNA U 2020. GODINI

Obnovljiva energija, održivost, reciklažna dvorišta i odvojeno prikupljanje otpada sve su učestaliji termini u javnom prostoru te pozivaju na odgovorno i savjesno ponašanje. Naša analiza pokazala je kako je u 2020. godini, za koju su obrađeni podaci, 20 gradova iz svog proračuna izdvojilo više od 10 posto sredstava  za zaštitu okoliša dok je u odnosu na prijašnje mandatno razdoblje njih 56 izdvajanja povećalo za preko 100 posto. U analiziranoj godini najviše je izdvojio Grad Novi Marof. 

Zaštita okoliša postala je jedna od zahtjevnijih proračunskih stavki mnogim jedinicama lokalne samouprave, a buđenje građanske svijesti o važnosti življenja u što zelenijem okruženju te usmjeravanje javnih politika u tom pravcu prioritet odgovornijih političara.  Većina projekata vezanih uz zaštitu okoliša odnosi se na saniranje odlagališta neopasnog otpada, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, provođenje raznih edukacija i sl.

Prema udjelu izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu za 2020. godinu na prvom mjestu među deset najbolje rangiranih gradova našao se Novi Marof s 38,36 posto, a osim njega, više od 30 posto proračuna u ove su svrhe još izdvojili gradovi Obrovac i Rab. Preko 20 posto izdvojili su Slatina i Delnice, a između 15 i 19 posto Trogir, Donja Stubica, Valpovo, Varaždinske Toplice i Glina.

Promatramo li izdvajanja za zaštitu okoliša po stanovniku, u 2020. godini najbolje je rangiran Obrovac s 4,1 tisuću kuna per capita, zatim slijedi Novi Marof čiji stanovnici su izdvojili dvije tisuće po glavi, a na trećem mjestu je Rab s nešto malo manje, odnosno 1,9 tisuća kuna. Među deset prvih na popisu su još Novi Vinodolski, Novalja, Pazin, Nin, Opatija, Delnice i Trogir čija izdvajanja per capita se kreću između 1,224 i 1,706 tisuća kuna.

Po trendu povećanja izdvajanja sredstava u odnosu na prošlo mandatno razdoblje prednjači Grad Slatina, koja je za zaštitu okoliša izdvojila čak 15.442,91 posto više nego u 2017. godini, odnosno, umjesto nekadašnjih 79,3 tisuće kuna dala je 12,2 milijuna kuna. Preko dvije tisuće posto izdvajanja su povećali još i Stari Grad, Mali Lošinj, Trogir i Garešnica, a između 1,41 i 1,79 tisuća posto Šibenik, Pazin, Osijek, Krapina i Korčula.

A kad promatramo trend povećanja u odnosu na 2019., na vodećoj je poziciji Ilok s 5,862 posto više, slijedi Korčula koja je izdvajanja povećala za 4,972 posto, Novi Marof za 1,776 posto te Donja Stubica s povećanjem od 1,141 posto. Više od 500 posto izdvajanja za zaštitu okoliša u 2020. godini u odnosu na prethodnu povećali su još i Pag, Garešnica, Vrlika, Slunj, Trogir i Županja.

Novi Marof: Sanirali odlagalište neopasnog otpada, izgradili reciklažno dvorište, izgradili novi prostor za komunalno poduzeće, planiraju izgradnju kompostane..

U 2020. godini Grad Novi Marof podigao je stopu odvojenog prikupljanja otpada sa 31,1 na 41,6 posto i tako se svrstao među deset gradova s najvećim napretkom na ovom polju, pa ne čudi niti da su grad s uvjerljivo najvećim proračunskim izdvajanjem za zaštitu okoliša – 38,36 posto.

Najveći projekt kojeg je Grad Novi Marof provodio u 2020. godini odnosi se na sanaciju odlagališta neopasnog otpada Čret. Ovaj je projekt bio od iznimne važnosti za Grad Novi Marof jer je konačno, nakon nekoliko desetljeća nepropisnog odlaganja otpada, odlagalište sanirano i zatvoreno. Sanirano je oko 184.000 m3 otpada, a tlocrtna površina saniranog tijela odlagališta iznosi oko 21.121 m2. Kako navode u novomarofskoj Gradskoj upravi, godine gomilanja i neadekvatnog odlaganja dovele su do zapanjujućih količina nesaniranog otpada.

Projekt sanacije spomenutog odlagališta vrijedan je gotovo 17,5 milijuna kuna, a bilo bi ga nemoguće provesti bez sufinanciranja iz Kohezijskog fonda iz kojeg je ostvareno sufinanciranje u maksimalnom iznosu od 85% prihvatljivih troškova, odnosno 13,2 milijuna kuna. Uz to, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je provedbu projekta davanjem sredstava pomoći u iznosu od 1,5 milijuna kuna, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije s nešto manje od pola milijuna kuna.

Drugi projekt Grada u svrhu zaštite okoliša 2020. godine bio je projekt izgradnje reciklažnog dvorišta vrijednog preko tri milijuna kuna. Nalazi se u poduzetničkoj zoni iza autobusnog kolodvora, na lokaciji koja je lako dostupna građanima.

Izvršavajući svoje obveze propisane Zakonom o održivom gospodarenju otpadom Grad Novi Marof uključio se u projekt zajedničke nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, uz sufinanciranje 85% investicije iz sredstava europskog Kohezijskog fonda, kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Nabavljeno je 1439 spremnika za plastiku  i 1571 spremnik za papir, 30 spremnika od 1100L za staklo, 10 spremnika od 1100L za biootpad i 60 spremnika za biootpad za kućanstva. Grad se obvezao financijski sudjelovati u visini do 15%, tj. do 88 tisuća kuna. Podjela spremnika korisnicima je u tijeku, a Grad je aplicirao na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za preostalu količinu spremnika kako bi svi korisnici mogli koristiti kante umjesto vreća.

Budući da nabavljene količine nisu dovoljne za sve korisnike javne usluge s područja grada, Grad se i ove godine prijavio na natječaj FZOEU za nabavu dodatnih količina spremnika.

Pored reciklažnog dvorišta izgrađen je novi poslovni prostor gradskog komunalnog poduzeća Novokom, a preseljenje na novu lokaciju omogućit će gospodarenje otpadom po najvišim standardima i ostvariti kapacitete za prikupljanje proizvodnog otpada koje nije mogao ostvariti na staroj lokaciji u centru Grada. Ovim objektom zaposlenici će imati bolje uvjete rada. Osim toga, sadržavat će izložbeno prodajni salon pogrebne opreme, automehaničarsku radionu, skladišni prostor, uredske prostore i blagajnu.

Dodatni potencijal razvoja Novokoma i iskorak u gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša je nabava dva nova komunalna vozila od čega jedno ima tzv. kransku ruku što ga čini specijaliziranim za sakupljanje biorazgradivog otpada.

Jedan od budućih ciljeva ove vlasti je izgradnja kompostane. Riječ o ogromnoj investiciji vrijednoj između 3,5 i 5 milijuna kuna, no u bližoj budućnosti Grad Novi Marof želi ići upravo u tom smjeru – povećati količine prikupljenog biootpada.

„Politika koju provodim od 2015. godine kad sam stupio na dužnost gradonačelnik usmjerena je prema zaštiti okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklata, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Grada Novog Marofa te Republike Hrvatske  u cijelosti. Uvijek sam bio otvoren za unapređenje kvalitete života svih građana Grada, a dobrobit svih građana, pri čemu u ovom trenu govorim prije svega o zaštiti zdravlja i očuvanju okoliša, su mi uvijek na prvom mjestu“ – rekao nam je Siniša Jenkač, gradonačelnik Novog Marofa.

Slatina: Energetski obnovili zgrade Gradske uprave i Pučkog otvorenog učilišta,  uložili u novu  javnu rasvjetu, rekonstruirali društvene domove..

Za rangiranje Slatine među deset gradova koji su najviše izdvojili za zaštitu okoliša zaslužna je provedba europskih projekata namijenjenih energetskoj obnovi zgrade Gradske uprave i zgrade Pučkog otvorenog učilišta te gradske knjižnice i čitaonice, kojima je grad pridonio zaštiti okoliša na lokalnom području, ali i poboljšao estetsku vizuru grada.

Osim toga Grad Slatina uložio je 577.915,50 kn u obnovu javne rasvjete kojom su pojedine ulice već dobile novo osvjetljenje, a planiran je i nastavak obnove javne rasvjete u cijelom gradu u narednom razdoblju.

Projektni prijedlog za energetsku obnovu Upravne zgrade, Grad Slatina je prijavio na Javni poziv „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora” kojeg je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Ukupna vrijednost projekta je 6.232.904,25 kn,  dok su Eu sredstva iznosila 2.655.067,18 kn  a ostatak troškova podmirio je Grad. Projekt je trajao dvije godine, a obuhvatio je  građevinske zahvate, odnosno zamjenu vanjske stolarije i postavljanje toplinske izolacije vanjskih zidova, stropova i podova prema negrijanom prostoru, te strojarske zahvate u sklopu kojih će se obaviti rekonstrukcija sustava grijanja, uvesti sustav hlađenja zgrade dizalicom topline i ugraditi termostatski ventili. Završetkom radova postignuta je ušteda toplinske energije od 63,67%, ušteda primarne toplinske energije od 44,93 % te ušteda u emisiji CO2 48,78%, što je bio i cilj same energetske obnove zgrade.

Na Javni poziv „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora” kojeg je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Grad je prijavio i Projektni prijedlog za energetsku obnovu. Ukupna vrijednost projekta je 5.459.931,88 kn, iznos prihvatljiv za financiranje je 6.537.008,25 kn iznos sufinanciran od strane europske unije iznosio je 3.130.381,68  kn dok je preostali financiran iz vlastitih sredstava. Projekt je trajao dvije godine i  obuhvaćao je građevinske zahvate, odnosno zamjenu krovišta i vanjske stolarije, te postavljanje toplinske izolacije vanjskih zidova, stropova i podova prema negrijanom prostoru kao i strojarske zahvate u sklopu kojih će se obaviti rekonstrukcija ventilacije s rekuperatorima zraka i djelomična rekonstrukcija plinskog sustava grijanja i hlađenja zgrade. Završetkom projekta pridonijelo se uštedi toplinske energije od 80,97 % i toplinske primarne energije od 61,56 % te ušteda u emisiji CO² od 60,83%.

Osim velikih projekata energetske obnove dviju zgrada u vlasništvu grada te obnove javne rasvjete, Grad je u prigradskim naseljima financiranjem iz europskih i nacionalnih  fondova napravio rekonstrukciju društvenih domova u prigradskim naseljima Radosavci, Donji Meljani i Novi Senkovac te su ujedno provedeni i radovi na energetskoj obnovi zgrada.

Rekonstrukcijom društvenog doma Donji Meljani  provedena je i energetska obnova zgrade, što uključuje toplinsku izolaciju pročelja i krovišta te podova, ugradnju novih prozora i vrata, novi sustav grijanja, ventilacije  i hlađenja uz primjenu dizalica topline  i solarnog sustava. Nadalje, energetski je obnovljen  društveni dom u prigradskom naselju Radosavci Radovi su obuhvaćali ugradnju toplinski izolirane fasade, zamjenu vanjske stolarije, izolaciju stropa prema negrijanom prostoru te instalacije grijanja.  Zatim, tu je i obnova Doma u prigradskom naselju Novi Šenkovec, a koja je  sufinancirana sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i projekta europske unije. U sklopu ovoga projekta prva faza radova obuhvaćala  je ugradnju toplinski izolirane fasade, kompletne hidroizolaciju podne ploče u prizemlju, zamjenu postojeće i ugradnju nove stolarije.

Grad Slatina je u razdoblju od 2015. do 2020. godine investirao ukupno 18,8 milijuna kuna u projekte energetske obnove javnih zgrada u svom vlasništvu.

Obrovac: Sanirali odlagalište otpada, napojne bunare, ceste i stambene objekte

Za zaštitu okoliša Grad Obrovac je iz proračuna u 2020.  izdvojio najviše sredstava po stanovniku, točnije, 4,1 tisuću kuna. Od toga je oko 11,6 milijuna utrošeno na sanaciju odlagališta otpada „Kljakovača“. Naime, Grad Obrovac je iza Domovinskog rata „naslijedio“ korištenje odlagališta otpada „Kljakovača“ koje nije zadovoljavalo ekološke standarde. U svrhu sanacije postojećeg odlagališta i izgradnje novog koji zadovoljava sve kriterije zaštitite okoliša izrađena je projektna dokumentacija i dobivena građevinska dozvola za sanaciju. Izgrađena je nova ploha i sav otpad iz postojećeg odlagališta  prebačen je na nju čime su uklonjeni rizici od zagađenja okoliša te je postojeće odlagalište sanirano.

Za održavanje čistoće javnih površina izdvojilo se 607,3 tisuće kuna, a što je podrazumijevalo čišćenje svih cesta, ulica, trgova, nogostupa, prolaza, otvorenih dvorišta stambenih blokova uključujući i čišćenje zelenih površina, parkirališta i svih ostalih površina koje su u javnoj uporabi na području svih naselja Grada Obrovca kao i održavanje plaža na području Grada Obrovca. Programom je obuhvaćeno redovito pražnjenje košarica za otpatke te lokalno zbrinjavanje otpada, a osim čišćenja javnih površina održavaju se i kupališta, groblja, zelene površine uključujući košnju trave ručnom kosom, obrezivanje grmova i sl., već po naputku članova vijeća mjesnih odbora.

Za održavanje zelenih površina Grad Obrovac je u promatranoj godini izdvojio 85,6 tisuća kuna, a za održavanje gradskih groblja 121,7 tisuća kuna. Pod održavanjem gradskih groblja podrazumijeva se košnja trave, sakupljanje otpada (svijeća, cvijeća i sl.), održavanje mrtvačnica te zelenih površina za parkiranje i okoliš.

Uloženo je i 81,4 tisuće kuna u ostale komunalne usluge od lokalnog značaja poput pranja ulica i trgova te uređenja grada za vrijeme blagdana te 829,2 tisuće kuna na održavanje poljskih puteva, zbrinjavanje životinja lutalica, nabavu kanti za otpad u svrhu odvajanja, formiranje zelenih otoka na cijelom gradskom području.

Spomenimo i interventne zahvate na infrastrukturi za koje je izdvojeno 1,4 milijuna kuna, a odnose se na sanaciju napojnih bunara, zahvate na kanalizaciji, uz ceste i na stambenim objektima.

Županja: Sanirali i uredili odlagalište otpada, čipirali kontejnere, nabavili kompaktor, planiraju izgradnju putničkog pristaništa na Savi..

Grad Županja našao se na listi deset najbolje rangiranih gradova prema trendu povećanja izdvajanja sredstava za zaštitu okoliša. Tako je u 2020. godini u odnosu na 2019. povećala ulaganja za 507,67 posto ili u apsolutnim brojkama za 4,5 milijuna kuna.

Najveći projekt bio je 2,9 milijuna kuna vrijedna sanacija i uređenje odlagališta otpada što je obuhvatilo izgradnju ulazno-izlazne zone, servisne ceste, rampi, obodnog kanala oko odlagališta, postavljanje objekta za zaposlene te kolne vage, izgradnju platoa za pranje vozila, hidrantsku mrežu te uklanjanje pomoćnih ulaznih vrata izgrađenih u prvoj etapi. Projekt je u iznosu od 60 posto financiran iz EU fondova, a 40 posto iz gradskog proračuna.

Kako bi riješila problem prikupljanja miješanog komunalnog otpada na lokacijama gdje su smješteni kontejneri koji služe samo stanarima pojedinih zgrada, Čistoća je organizirala postavljanje kontejnera koji se otvaraju uz pomoć čip kartice. Nabavkom spremišta, otklonila se mogućnost dovoza otpada građana iz drugih dijelova grada, što je uvelike narušavalo izgled okoliša i povećavalo nezadovoljstvo korisnika. Na izgradnju odnosno postavljanje spremnika te elektromontažne radove potrošeno je oko 288,7 tisuća kuna.

Grad Županja je i u ovoj godini nastavio s velikim „zelenim“ projektima te je proveo postupak javne nabave za nabavu kompaktora za ugradnju otpada na odlagalištu Stara Ciglana. U svibnju je nabavljen stroj vrijedan 3,1 milijun kuna, a Grad je za kupnju dobio 60 posto bespovratnih sredstava od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dok će se preostalih 40 posto, što je udio Grada Županje sufinancirati putem leasinga.

Napomenimo i kako će Županja u dogledno vrijeme dobiti i putničko pristanište na Savi koje će omogućiti prihvat riječnih kruzera i drugih manjih putničkih plovila, a povećanje turističke ponude donijet će brojne prednosti i potaknuti razvoj. Naime, za uspješan prijevoz unutarnjim plovnim putovima potrebno je osigurati i urediti odgovarajuću infrastrukturu. U Europi se unutarnja plovidba pokazala kao konkurentan i ekološki prihvatljiv način transporta. (V.H.)

(mf/Izvor: Gradonačelnik.hr)