Vrane su veoma inteligentne ptice a posebice siva vrana (Corvus corone cornix L.) i vrana gačac (Corvus frugilegus L.). One se neprekidno prilagođavaju promjenama u ljudskoj sredini i to povoljno koriste u svoju korist te svijaju brojna gnijezda i hrane se u gradu. Stoga se posljednjih godina populacija vrana značajno povećavala.

Ovih dana nema grada koji ne muči muku s vranama koje se uoči proljeća dolaze gnijezditi u urbane dijelove, obično u teško dostupne krošnje visokih stabala u parkovima.

Zbog brojnih pritužbi građana o šteti koje čine te dvije vrste vrana i u našem gradu, Grad Slatina je prethodnih godina uklanjao stara i prazna gnijezda, te su orezivane grane stabala na kojima su vrane gradile gnijezda, ali usprkos tome one pronalaze nova mjesta za gradnju istih.
Kako bi se što manje narušavao sklad prirode, jer nije opcija rušenje stabala ili bezrazložno ubijanje ptica, te se pronašla adekvatna mjera za suživot, izrađen je Program zaštite divljači Grada Slatine sukladno odredbama Zakona o lovstvu i Smjernicama za izlovljavanje u skladu s Direktivom Vijeća 79/409/EEZ o očuvanju divljih ptica.

Prošle godine Zapisnikom o utvrđivanju brojnog stanja divljači na površinama obuhvata Programa zaštite divljači Grada Slatine utvrđeno je 100 kljunova vrane sive i 600 kljunova vrane gačac dok je predloženi socijalni kapacitet po 10 kljunova od svake vrste. Prekomjeran broj pojedine vrste ima veliki negativni utjecaj na javno zdravlje i sigurnost kao i potencijalnu opasnost za ozbiljne štete kako na imovini tako i flori i fauni pojedinog područja.

Cilj primjene mjera propisanih Programom zaštite divljači Grada Slatine je smanjenje brojnog stanja jedinki primjenom određenih mjera, kako bi se iste pokušalo ukloniti iz grada i potaknuti na gniježđenje izvan urbane sredine.

Kako bi se preventivno djelovalo na gniježđenje vrana, tijekom veljače Grad Slatina je u suradnji s tvrtkom Cedrus Forest iz Čakovca kao stručnom službom za provedbu Programa zaštite divljači Grada Slatine, angažirao sokolare koji su sa svojim pticama na neinvazivan način provodili biološku zaštitu parkova odnosno urbanog dijela Slatine.

Za kvalitetno provođenje ove mjere bio je nadležan komunalni redar Grada Slatine Zoran Filković koji je istaknuo kako su prirodni neprijatelji sive vrane uglavnom kuna, sivi sokol, jastreb i sova, te izrazio nadu da će spomenuta mjera dati željeni efekt budući da je biološka zaštita pomoću treniranih sokolarskih ptica jedan od najefikasnijih načina rješavanja navedenih problema.

(www.radioslatina.hr)