Ovogodišnji „Jirsakovi dani“ kojima Matica hrvatska Ogranak Slatina želi obilježiti život i djelo književnika, pjesnika slavonske ravnice, prosvjetnog djelatnika, novinara i slatinskog zavičajnika Mirka Jirsaka, te na taj način obogatiti kulturnu baštinu grada, dati mu ljepotu i puninu, a našem pjesniku rođenom pod okriljem slatinskog neba osigurati mjesto u srcima svih Slatinčana koje mu i pripada, započeli su tematskim okruglim stolom.

Na početku ove književne večeri posjetitelje, mahom članove slatinske Matice Hrvatske, učenike slatinskih škola, brojne ljubitelje lijepe književnosti, kao i uvijek drage gošće u Slatini, pjesnikovu unuku, kazališnu i filmsku glumicu Iskru Jirsak i gospođu Nadu Jirsak, suprugu pokojnog književnika Predraga Jirsaka, te domaćicu ovog povijesno-kulturno-umjetničkog događanja, ravnateljicu Zavičajnog muzeja Slatina Dragicu Šuvak, pozdravio je u ime Ogranka Matice hrvatske Slatina i predsjednice Zorice Varge, član predsjedništva Saša Vujanović.

Ugledne goste predavače, Gorana Rema i Ivana Trojana predstavio je slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić koji im je zaželio dobrodošlicu i prepustio već poznatu scenu za radnim stolom Mirka Jirsaka, s kojeg su vjerojatno iznikla brojna djela ovog slatinskog književnika rođenog 5. studenog 1909. godine.

O „Drami Jirsakovih cvrčaka“ govorio je prof. dr. sc. Ivan Trojan, rođeni Osječanin, profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku, glavni urednik časopisa „Književna revija“ te između ostaloga član nekoliko znanstvenih i kulturnih udruga.
Lik Mirka Jirsaka, pjesnika s ruba ravnice i njegova, kako je rekao, nevjerojatnom količinom melankolije nabijena djela, detaljno je raščlanio i time naznačio veličinu ovog velikog zavičajnog poeta. 
Između ostaloga, spomenuo je malo poznatu činjenicu da je Jirsak napisao i roman Sveti plamen, ali je nakon svršetka pisanja uništio rukopis od kojega ostaje samo jedan fragment u Zadarskoj reviji iz 1964. godine.
O dramskom i kazališnom radu Mirka Jirsaka nije puno pisano, ali će romanesna trilogija Karneval cvrčaka od koje je objavljen samo istoimeni prvi dio, a ostala dva ostaju u rukopisu, trajno ostati zabilježena Kekanovićevom dramatizacijom.
Tijekom svog rada kao amaterskog kazališnog redatelja i pozornog kazališnog kritičara Jirsak se zanima i za uspješnost glumačke izvedbe.

Na temu „Neotradicija modernih poetika“ govorio je Goran Rem, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku, šef katedre za hrvatsku književnost, povjesničar književnosti, stilističar, mediolog…

Prof. Rem na sebi je svojstven način predstavio rad Mirka Jirsaka i njegov životni projekt prosvjetitelja u svijetu u kojemu nam se, kako je rekao, sigurnost želi donijeti preko straha. Jirsak od početka kroz svoju poeziju svijetli, on se smješta najradije u lirsku minijaturu, koja je iako malim opsegom, jako zahtjevna.
On u minijaturama vrlo rado koristi komadićak zavičajnog opisa, koji često završava samoćom u njegovim stihovima.
Mijenjao je poetike, zrcalio stanja okružnih poetika i bio vrlo uvjerljiv u svakoj od njih, rekao je prof. Rem te završio izlaganje zadnjim stihom Jirsakove pjesme Igrač „Grozno je, ružno je, mrak, crno, ali odigrat ću na svijetlo“, što je zapravo njegova glavna gesta.

Posebnu notu ovoj književnoj večeri dala je Mirna Ostrošić, glumica, studentica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, čitajući pjesme i ulomke iz djela Mirka Jirsaka.
(www.radioslatina.hr)