U prostorima tvrtke “Hrvatski duhani” u Virovitici, 16. ožujka, pod predsjedanjem predsjednika Strukovne grupe Dušana Alebića, održana je 69. sjednica Strukovne grupe agrara na kojoj se raspravljalo o aktualnom stanju u agraru na području Virovitičko-podravske županije s posebnim osvrtom na proljetnu sjetvu.

U uvodnom dijelu direktor “Hrvatskih duhana” Zlatko Pleša pozdravio je nazočne te predstavio tvrtku i trenutne aktivnosti vezane za unaprijeđenje proizvodnje duhana na području Virovitičko-podravske županije i RH.

Na sjednici je istaknuto da su svi organizatori proizvodnje osigurali sav repromaterijal (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva) potreban za proljetnu sjetvu.
U “Hrvatskim duhanima” pri završetku je ugovaranje ovogodišnje proizvodnje duhana, a očekuje se da će zasijane površine pod duhanom biti na razini prošlogodišnjih.Tome je pridonijela i činjenica da su “Hrvatski duhani” potpisali 4-godišnje sporazume o suradnji s kooperantima koji imaju dodatne benefite u proizvodnim inputima. U cilju povećanja kvalitete i prinosa duhana mnogo se ulaže u navodnjavanje, a korištenjem obnovljivih izvora energije (biomasa, pelete, sječka, solarni paneli i dr.), znatno se smanjuju troškovi sušenja duhana. Uvodi se i licenca za proizvođače duhana čiji je cilj obuzdati „crno tržište” duhanom.

Očekuje se da će na području Virovitičko-podravske županije u 2015. godini, u odnosu na 2014., u proljetnoj sjetvi biti zasijano nešto manje površina pod šećernom repom i suncokretom, a nešto više pod sojom.

U “Viro tvornici šećera” procjenjuje se da će ugovorene proizvodne površine pod šećernom repom biti manje od prošlogodišnjih, što je posljedica niza nepovoljnih okolnosti u prošloj godini za proizvođače šećerne repe koji su imali rekordne prinose, ali je digestija bila niža nego je to uobičajeno. Ako vremenski uvjeti budu povoljni, ovih dana se očekuje početak sjetve šećerne repe.

U PP “Orahovica” u vinogradima je obavljena rezidba, a u proizvodnji lješnjaka se ide na povećanje proizvodnih površina, čime bi proizvedene količine lješnjaka bile dostatne za povećanom potražnjom domaćeg i stranog tržišta.

U ribnjačarstvu je bila dobra proizvodnja, a riba je izvezena na europsko tržište. U narednom razdoblju investirat će se u izgradnju tvornice za preradu ribe.

Razvoj proizvodnje povrća, osobito u plastenicima, usporen je zbog izuzetno visokih inputa, posebice se to odnosi na cijene energenata i niskih poticaja, a nije riješen niti sustav navodnjavanja što iziskuje znatna financijska ulaganja.
Predloženo je da se poticaji isplate ranije, zbog nabave gnojiva i zaštitnih sredstava, što će kod neposrednih poljoprivrednih proizvođača osigurati kvalitetniju sjetvu. (www.hgk.hr)